Podaci nam pomažu razumjeti gdje smo danas, prepoznati promjene i trendove te kvalitetnije planirati razvoj. Zato u Razvojnoj agenciji Karlovačke županije prikupljamo i obrađujemo podatke na nacionalnoj i europskoj razini te ih koristimo kao jednu od važnih podloga za promišljanje razvoja Županije.
Kada Karlovačku županiju kroz podatke Eurostata usporedimo s europskim NUTS 3 regijama, zanimljivo je pogledati kako su druge sredine koristile resurse i razvojne prilike slične našima. Ne kako bismo njihove modele preslikali, već kako bismo vlastite potencijale pogledali iz druge perspektive. Jer razvoj ne mora uvijek značiti traženje potpuno novih rješenja – ponekad je dovoljno primjere dobre prakse prilagoditi vlastitim potrebama i mogućnostima.
Šume: od sirovine do proizvoda veće vrijednosti
Šume i drvni potencijal jedan su od važnih resursa Karlovačke županije. Uz šumarstvo i preradu drva vezani su poduzetnici, radna mjesta, obrazovanje i dugogodišnja tradicija. U djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva registrirana je 191 pravna osoba s 859 zaposlenih, dok programe povezane sa šumarstvom, preradom i obradom drva pohađa 220 učenika. Istodobno, prerađivačka industrija zapošljava više od 8.500 ljudi.
Švedski Värmland pokazuje što se iz takvog potencijala može dalje razvijati. Bioekonomija je ondje 2022. stvarala 18,2 % ukupne dodane vrijednosti regije, a šumski resurs ne promatra se samo kao izvor sirovine, već kao osnova za nove materijale, proizvode i tehnologije. Piljevina, ostaci drvne proizvodnje i drugi nusproizvodi tada više nisu nužno otpad. Mogu postati sirovina za energiju, nove materijale ili nove proizvode. Tradicionalna industrija pritom ne nestaje, nego dobiva prostor za razvoj proizvoda veće dodane vrijednosti. Upravo tu se susreću bioekonomija i kružno gospodarstvo.
Za Karlovačku županiju to otvara jednostavno pitanje: kako od resursa koje već imamo stvarati još veću vrijednost?
Industrija: snaga nije samo u proizvodnji
Karlovačka županija ima snažnu prerađivačku bazu, poduzeća prisutna na međunarodnim tržištima i povoljan geografski položaj.
Pordenone i šira regija Friuli-Venezia Giulia zanimljiv su primjer razvoja snažnog industrijskog područja kroz specijalizaciju, povezivanje poduzeća te ulaganja u tehnologiju, znanje i internacionalizaciju. Pordenone se ističe po svojoj industriji te se smatra jednim od najvažnijih i najdinamičnijih proizvodnih središta na sjeveroistoku Italije.
U širem području Friuli-Venezia Giulije industrijska politika aktivno povezuju se proizvodnju, logistiku, inovaciju, internacionalizaciju i specijalizirane poslovne sustave.
Njihovo iskustvo pokazuje da regionalni razvoj nije samo podrška pojedinačnim tvrtkama, nego stvaranje okruženja u kojem se povezuju proizvodnja, znanje, inovacije, logistika i tržište. Upravo to pomaže stvoriti okruženje pogodno za razvoj.
Geografski položaj: od granice do prostora povezivanja
Karlovačka županija nalazi se na važnim prometnim pravcima i ima snažnu prekograničnu dimenziju. No dobar položaj na karti sam po sebi nije razvojna prednost – ona nastaje tek kada ga znamo iskoristiti.
Goriška regija pokazuje kako se pogranični prostor može koristiti za povezivanje gospodarstva, turizma, kulture i institucija. Jedan od najvidljivijih primjera bio je projekt GO! 2025 – Borderless, kroz koji je prostor slovensko-talijanske granice predstavljen kao zajednički prostor kulture, događanja, turizma i suradnje.
Zanimljiva je sama promjena perspektive. Granica nije nestala. Ali više nije promatrana samo kao crta koja razdvaja dva prostora, nego i kao mjesto na kojem se oni mogu povezivati.
U tom je kontekstu i projekt EGTC Future Paths Ljubljana – Novo mesto – Karlovac – Zagreb važan korak prema jačanju prekogranične suradnje i stvaranju temelja za razvoj željezničke povezanosti Karlovačke županije.
Europski podaci zato za nas nisu samo statistika. Pomažu nam vidjeti gdje smo danas, prepoznati što drugi rade s potencijalima sličnima našima i otvoriti nova pitanja o tome što s vlastitim resursima možemo napraviti sutra.
