Kako bolje organizirati proizvodnju, preradu i plasman mlijeka? Koju ulogu u povezivanju proizvođača imaju zadruge i kako zajednički nastupati na tržištu? Odgovore na ta pitanja tražilo je 16 proizvođača mlijeka iz Karlovačke županije tijekom dvodnevnog studijskog putovanja u Sloveniju, 26. i 27. listopada 2026. godine.
Studijsko putovanje organizirala je Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, uz financijsku potporu Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike. Uz proizvođače mlijeka, u putovanju su sudjelovale predstavnice Razvojne agencije i Karlovačke županije, predstavnici savjetodavne službe, LAG-ova i ustanove visokog obrazovanja.
Cilj putovanja bio je upoznati konkretne modele organiziranja i povezivanja poljoprivrednih proizvođača, zajedničkog nastupa na tržištu te iskustva slovenskih zadruga i organizacija u sektoru mlijeka i poljoprivrede. Poseban naglasak bio je na mogućnostima primjene stečenih iskustava u Karlovačkoj županiji, gdje se već provode aktivnosti povezivanja proizvođača i razvoja kratkih lanaca opskrbe.
Od proizvodnje i prerade do zajedničkog nastupa na tržištu
Tijekom prvog dana sudionici su posjetili Farmu Kukenberger, gdje su se upoznali s načinom organizacije poslovanja jednog proizvođača mlijeka – od primarne proizvodnje, preko prerade, do plasmana vlastitih proizvoda.
Posebno je bilo vrijedno upoznati iskustvo djelovanja unutar zadružnog sustava i mogućnosti koje takav oblik povezivanja pruža proizvođačima. Primjer je pokazao kako organizirano djelovanje može pomoći proizvođačima da zadrže veći dio vrijednosti vlastite proizvodnje i ostvare sigurniji nastup na tržištu.
U Zadružnom savezu Slovenije sudionici su dobili širu sliku o ulozi i organizaciji zadruga u slovenskoj poljoprivredi, njihovu prilagođavanju tržišnim promjenama te trendovima u mljekarskom i prehrambenom sektoru. Razgovaralo se o važnosti povezivanja proizvođača u širi sustav koji, osim proizvodnje, obuhvaća preradu, logistiku, plasman, razmjenu znanja i zastupanje interesa poljoprivrednika.
Drugog dana organiziran je posjet Mljekari Celeia, jednoj od tri najveće mljekare u Sloveniji. Iz perspektive prerađivača sudionici su upoznali organizaciju otkupa i prerade mlijeka, način suradnje s proizvođačima te prilagodbu zahtjevima tržišta. Posebno je bilo korisno čuti koliko su za stabilnost sustava važni kvaliteta, količina, kontinuitet i organiziranost proizvodnje.
Posjet Farmi Apat donio je još jednu važnu perspektivu – primjer mladog poljoprivrednika koji je odlučio ostati živjeti i raditi u ruralnom području te razvijati vlastito gospodarstvo. Uz osnovnu djelatnost, uzgoj krava i proizvodnju mlijeka, razvio je i turističku ponudu, čime je proširio izvore prihoda i dodatno valorizirao potencijal gospodarstva i prostora u kojem djeluje.
Ovaj primjer pokazao je kako povezivanje poljoprivrede s drugim djelatnostima može otvoriti nove poslovne mogućnosti i pridonijeti održivosti ruralnih područja.
Iskustva iz Slovenije kao poticaj za razvoj u Karlovačkoj županiji
Iako se posjećeni primjeri razlikuju po načinu organizacije i poslovanja, kroz sve susrete provlačile su se zajedničke poruke:
- povezani proizvođači imaju veće mogućnosti za zajednički nastup na tržištu;
- zadružni sustav može biti važna podrška organiziranju i razvoju proizvođača;
- proizvodnju je potrebno promatrati zajedno s preradom, plasmanom i potrebama tržišta;
- diverzifikacija poslovanja i povezivanje različitih djelatnosti mogu otvoriti dodatne izvore prihoda i pridonijeti ostanku ljudi u ruralnim područjima.
Studijsko putovanje nije bilo usmjereno samo na upoznavanje primjera iz Slovenije, već i na otvaranje prostora za razgovor o konkretnim mogućnostima razvoja u Karlovačkoj županiji.
Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, zajedno s partnerima, već radi na povezivanju poljoprivrednih proizvođača, razvoju kratkih lanaca opskrbe i stvaranju boljih uvjeta za plasman lokalne proizvodnje. Stoga je bilo važno da uz proizvođače mlijeka na putovanju sudjeluju i predstavnici LAG-a Vallis Colapis, LAG-a Frankopan, Karlovačke županije, Veleučilišta u Karlovcu te javnog i privatnog savjetodavnog sustava.
Stečena iskustva poslužit će kao podloga za daljnje razgovore s mljekarima i drugim poljoprivrednim proizvođačima o mogućim modelima povezivanja, zajedničkog nastupa na tržištu, razvoja kratkih lanaca opskrbe i diverzifikacije poslovanja. Slovenska iskustva ne treba preslikavati, već iz njih učiti i zajedno s domaćim proizvođačima pronaći modele koji odgovaraju potrebama i mogućnostima Karlovačke županije.
Ova aktivnost je dio provedbe Godišnjeg akcijskog plana Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, a sufinancira se sredstvima tehničke pomoći Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
